FAQ
Kada pozvati hitnu medicinsku službu?
Pozovite hitnu medicinsku službu u nekoliko nastalih stanja.
Nekoliko primjera:
- iznenada nastale teškoće u disanju
- gušenje stranim tijelom
- zastoj rada srca i disanja
- gubitak svijesti
- bol u prsnom košu
- iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
- grčevi (konvulzije)
- otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
- ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostrijeli….)
- neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
- opekline
- udar električne struje ili groma
- pothlađivanje, toplinski udar
- utapanje
- otrovanje lijekovima, narkoticima, kemikalijama
- jaka alergijska reakcija
- iznenadna i neuobičajena bol (glavobolja, bol u prsima, trbuhu ili leđima)
- iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost boles
Što će vas pitati medicinski dispečer?
U slučaju da ste dobili drugog operatera, zatražite da vas prespoji hitnoj medicinskoj službi gdje će vam postaviti nekoliko pitanja:
- Gdje je potrebna pomoć hitne medicinske službe?
- Što se dogodilo?
- S kojeg telefonskog broja pozivate?
- Kome je potrebna pomoć?
- Koliko osoba treba medicinsku pomoć?
- Da li je osoba pri svijesti?
- Da li osoba diše?
- Ime i prezime osobe za koju zovete?
- Vaše ime i prezime?
ZAPAMTITE! Odgovorite na pitanja medicinskog dispečera jer su neophodna kako bi brzo dobili pomoć koja vam je neophodna.
ŠTO NAPRAVITI KOD PROMETNE NESREĆE?
Pripazite na osobnu sigurnost i sigurnost sudionika prometne nesreće. Parkirajte vozilo tako da ne ometa promet na sigurnoj udaljenosti, uključite sva četiri pokazivača smjera, obucite reflektirajući prsluk. Također postavite sigurnosne trokute najmanje 45 metara od prometne nesreće. Obavijestite hitnu medicinsku službu u slučaju da ima ozlijeđenih osoba i policiju.
Osigurajte vozila, ugasite vozilo i ako možete otpojite akumulatorske priključke, isključite dovod goriva na velikim vozilima s dizelskim pogonom. Stabilizirajte vozila, povucite ručnu kočnicu, ubacite u brzinu ili čak podmetnite nešto pod kotače.
UPOZORENJA:
Ne pretrčavajte autocestu radi pribiližavanja prometnoj nesreći
Uvijek u vozilu imajte reflektirajući prsluk koji odjenite u slučaju prometne nesreće zbog bolje vidljivosti.
Unesrećenu osobu ne pomičite osim ako je to neoophodno.
Budite i sami oprezni kako se ne biste ozlijedili (mokra i masna površina ceste. opasni plinovi, vatra, struja)
Pazite na zračne jastuke koji se nisu aktivirali.
Sakupite što više informacija koje ćete prenijeti žurnim službama.
KAKO RAZGOVARATI S MEDICINSKIM DISPEČEROM?
- Mirno i razgovijetno. Ne prekidajte razgovor dok vam se to ne kaže. Precizno opišite gdje se nalazi osoba koja treba pomoć, tko je ozlijeđen ili bolestan te razlog zbog kojeg zovete.
Medicinski dispečer mora znati u kakvom je stanju osoba za koju zovete te je li joj već pružena kakva pomoć.
- Podatke o mjestu na kojem se žrtva nalazi, objasnite pobliže navodeći značajnije orijentire kada je to moguće.
- Ostavite svoje ime i prezime, adresu i broj telefona u slučaju da vas dispečer mora kontaktirati.
- Pažljivo slušajte sve upute medicinskog dispečera. Postupite po njegovim uputama i savjetima.
- Ostanite s pacijentom do dolaska hitne medicinske službe.
KAKO PREPOZNATI SRČANI UDAR?
Srčani udar najčešće nastaje zbog iznenadne smetnje u opskrbi krvi srčanog mišića. Dolazi do pojave ugruška ili spazma jedne od koronarnih arterija koje snabdijevaju srčani mišić krvlju. Takvo stanje sprječava dotok kisika i dolazi do odumiranja ili oštećenja stanica u tom području. Mnoge osobe koje su preboljele srčani udar potpuno se oporave.
Faktori rizika su pušenje, hipertenzija, hipotenzija, hrana bogata masnoćama, visoke vrijednosti kolesterola (LDL), dijabetes, debljina.
Ustrajno i jako stezanje u prsnom košu, bol koja se često širi prema čeljusti, prema ruci ili rukama, kratkoća daha, povraćanje, nelagoda u gornjem dijelu trbuha koja može ukazivati na probavne teškoće, kolaps, iznenadan gubitak svijesti ili vrtoglavica, pepeljasta boja kože, cijanoza. brz, slab i nepravilan puls, znojenje koje može biti obilno, žestoko hvatanje daha, bol nalik angini koja ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina, a bol se može javiti i u leđima.
Ukoliko osjećate bol u grudima ili neke od simptoma, otiđite dežurnom liječniku ili nazovite hitnu pomoć (telefon 194).
Osobi koja ima ove simptome savjetujte i omogućite da miruje. Pozovite hitnu medicinsku službu.
Često je najpovoljniji položaj polusjedeći. Pomozite oboljeloj osobi da uzme cijelu tabletu aspirina ili andola (300 mg)te joj savjetujte da ju polako grize. Ako osoba ima lijekove za anginu neka uzme svoju terapiju. Pratite svijest, disanje i puls dok ne dođe tim hitne medicinske službe. Ostanite i vi smireni.
