U rujnu 2015. godine Hrvatska se suočila s povećanim priljevom izbjeglica s Bliskog Istoka. Zbog rata u Siriji, Afganistanu i Iraku te loših socioekonomskih uvjeta u Iranu, Pakistanu i zemljama zapadne Afrike izbjeglice i migranti kreću se prema zemljama Zapadne Europe i Skandinavije. Hrvatska je suočena sa priljevom izbjeglica i migranata preko Balkanske rute. Izbjeglice brodom pristižu iz Turske u Grčku te dalje putuju  preko Makedonije i Srbije pješice, autobusima, vlakovima ili privatnim automobilima. Zbog fizički zatvorene granice između Srbije i Mađarske izbjeglice ulaze zelenom granicom u istočnu Slavoniju. U kratkom razdoblju od rujna do kraja godine u Hrvatsku je ušlo preko 400 000 izbjeglica. Medicinska skrb za izbjeglice za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj organizirana je od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u suradnji sa Ministarstvom zdravlja te Domovima zdravlja Vukovarsko-srijemske županije. U suradnji sa Ministarstvom obrane Republike Hrvatske gradi se kamp u Opatovcu gdje je organiziran dolazak i registracija izbjeglica i smještaj, hrana, odjeća, ostale higijenske potrepštine, medicinska skrb te odlazak autobusima prema Sloveniji i Mađarskoj. Medicinska skrb za sve migrante i izbjeglice bila je dostupna 24 sata dnevno.

Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije sudjelovao je u medicinskom zbrinjavanju izbjeglica sa dva tima u razmaku od mjesec dana. Oba tima sastojala su se od liječnika, dva medicinska tehničara i potpuno opremljenog vozila hitne medicinske službe. Prvi tim radio je u periodu od 22.09.-24.09.2015. godine, a drugi tim od 21.10.-25.10.2015. godine. Za vrijeme rada prvog tima hitna medicinska služba pokrivala je i zbrinjavala pacijente s hitnim stanjima na 11 km dugom putu od granice do dolaska u kamp Opatovac. Ostala osnovna medicinska skrb bila je organizirana u ambulantama u kampu Opatovac od strane dva liječnika obiteljske medicine zajedno sa dvije medicinske sestre iz Doma zdravlja Vukovarsko- srijemske županije. Za vrijeme rada drugog tima bio je organiziran transport autobusom od ulaska u Hrvatsku do kampa Opatovac pa je hitna medicinska služba zbrinjavala pacijente sa hitnim stanjima pretežno unutar kampa uz pomoć liječnika obiteljske medicine. Od dvije ambulante jedna je bila smještena na samom ulazu u kamp, te zbrinjavala izbjeglice po dolasku, dok je druga ambulanta bila unutar kampa. Vojni sanitet prevozio je pacijente koji nisu bili neposredno životno ugroženi, ali im je bila potreba dodatna bolnička obrada iz kampa Opatovac u Opću bolnicu Vukovar.

Rad timova hitne medicinske službe bio je organiziran u dvije smjene po 12 sati. U slučaju povećanog opsega posla timovi koji su trenutno bili slobodni pozvani su u ispomoć timovima na terenu ili u kampu. Osoba iz Kriznog stožera odgovorna za medicinsku službu koordinirala je rad timova hitne medicinske službe i timova iz Doma zdravlja Vukovarsko- srijemske županije te Vojni sanitetski prijevoz.

Ambulante su bile opremljene peroralnim lijekovima za više kroničnih bolesti što je omogućavalo prilagođavanje kronične terapije ovisno o trenutnim potrebama pacijenta. Isto tako bio je dostupan široki spektar antibiotskih lijekova za odrasle i djecu te su u slučaju potrebe dugotrajnijeg liječenja pacijenti dobili kompletnu terapiju. Također bio je dostupan sanitetski materijal i potrošna oprema.

Rad timova na terenu bio je drugačiji od redovitog rada zbog povećanog priljeva izbjeglica koji su se zbog dugotrajnog i iscrpljujućega puta žalili na različite tegobe te je timovima bilo nemoguće učiniti potpuni detaljni pregled pacijenta. Najčešće je učinjena samo primarna trijaža pacijenta te pružanje osnovne medicinske pomoći. Pacijenti kojima je trebalo daljnje zbrinjavanje upućeni su u bolnicu.

Prilikom pregleda pacijenata prikupljali smo podatke o spolu i dobi, glavnoj poteškoći zbog koje se javljaju te o primijenjenoj terapiji. Nakon svakog pregleda podatke bi zapisivali. Dobne skupine smo podijelili na slijedeći način: djeca od 0-5 godina, djeca od 6-17 godina, odrasli u dobi od 18-55 godina te odrasli stariji od 56 godina.

Pacijente smo podijelili i na tri skupine prema primijenjenoj terapiji:

  • pacijenti kojima je dan isključivo savjet,
  • primijenjena terapija peroralno, sublingvalno, rektalno, inhalatorno, transdermalno, kapanjem u oči, previjanja i slično,
  • parenteralna terapija koja je bila aplicirana muskularno ili venozno.

U periodu od 22.09.-24.09.2015. tim s liječnikom Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije pregledao je ukupno 63 pacijenta. 57.14% (36) pacijenata bili su muškarci, a 42.86% (27) pacijenata bile su žene. 33.33% (21) od pregledanih pacijenata bila su djeca od kojih su 42.86% (9) bila djeca u dobi od 0-6 godina. Najzastupljenija dobna skupina bili su muškarci u dobi od 18- 55 godina, njih 28.57% (18). Najčešći razlog traženja medicinske skrbi bile su glavobolja i migrena sa učestalošću od 25.4% (16), zatim slijede hipertenzija i bolovi u prsima sa 17.46% (11), bolesti respiratornog sustava sa 12.7% (8) i mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 12.7% (8). Nije zabilježen ni jedan akutni kardiovaskularni incident. Od svih pregledanih pacijenata samo je 1.59% (1) zahtijevao daljnju bolničku obradu te je prevezen u Opću bolnicu Vukovar. Od ukupnog broja pregledanih pacijenata 20.64% (13) dobilo je isključivo savjet, 65.08% (41) dobilo je terapiju iz druge skupine (peroralno, sublingvalno, peroralno, sublingvalno, rektalno, inhalatorno, transdermalno, kapanjem u oči, previjanja i slično), a 14.29% (9) pacijenata terapiju su primili parenteralno.

U periodu od 21.10.-25.10.2015. tim s liječnikom Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije pregledao je ukupno 203 pacijenta. 60.6% (123) pacijenata bili su muškarci, a 39.41% (80) pacijenata bile su žene. 43.35% (88) od pregledanih pacijenata bila su djeca od kojih su 40.91% (36) bila djeca u dobi od 0-6 godina. Najzastupljenija dobna skupina bili su muškarci u dobi od 18- 55 godina 26.11% (53). Najčešći razlog traženja medicinske skrbi bile su bolesti muskulo- skeletnog sustava sa učestalošću od 12.81% (26), zatim slijede bolesti uha i oka s 11,33% (23), bolesti respiratornog sustava sa 10.84% (22) i mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 10.36% (21). Nije zabilježen ni jedan akutni kardiovaskularni incident. Od svih pregledanih pacijenata samo je 2.96% (6) zahtijevao daljnju bolničku obradu te su prevezeni u Opću bolnicu Vukovar. Od ukupnog broja pregledanih pacijenata 25.12% (51) dobilo je isključivo savjet, 58.13% (118) dobilo je terapiju iz druge skupine (peroralno, sublingvalno, peroralno, sublingvalno, rektalno, inhalatorno, transdermalno, kapanjem u oči, previjanja i slično), a 16.75% (34) pacijenata terapiju su primili parenteralno.

Ukupno bilo je pregledano 266 pacijenata. 59.77% (159) pacijenata bili su muškarci, a 40.23% (107) pacijenata bile su žene. 40.98% (109) od pregledanih pacijenata bila su djeca od kojih su 80.73% (88) bila djeca u dobi od 0-6 godina. 26.69% (71) od ukupnog broja pacijenata bili su muškarci u dobi od 18- 55 godina. Najčešći razlog traženja medicinske skrbi bile su glavobolja i migrena sa učestalošću od 13.16% (35), zatim slijede hipertenzija i bolovi u prsima sa 11.65% (31), bolesti respiratornog sustava sa 11.28% (30) i bolesti muskulo- skeletnog sustava sa 11.28% (30). Nije zabilježen ni jedan akutni kardiovaskularni incident. Od svih pregledanih pacijenata samo je 2.63% (7)  zahtijevalo daljnju bolničku obradu te su prevezeni u Opću bolnicu Vukovar. Od ukupnog broja pregledanih pacijenata 24.06% (64) dobilo je isključivo savjet, 59.75% (159) dobilo je terapiju iz druge skupine, a 16.17% (43) pacijenata terapiju su primili parenteralno.

Pregled pacijenta i uspostava kontakta bila je otežana zbog jezične barijere, ali zahvaljujući prevoditeljima koji su bili na raspolaganju u organizaciji Crvenog Križa i Ministarstva Unutarnjih poslova kontakt s pacijentima je bio uvelike olakšan.

Nakon prijave i registracije u kampu te eventualno pružene medicinske skrbi izbjeglice su dostojanstveno zbrinute te im je organiziran autobusni prijevoz na granicu s Mađarskom ili Slovenijom. Krajem listopada 2015. godine uz autobuse iz Opatovca, izbjeglice su prevožene izravno vlakom s Graničnog prijelaza Tovarnik prema Slovenskoj granici.

Najčešći razlozi zbog kojih su migranti i izbjeglice tražili medicinsku pomoć prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku bila su akutna bolna stanja i upale respiratornog trakta. Zbog opsega posla te posebnih uvijeta rada timovi na terenu radili su tek primarnu trijažu jer nije bilo moguće učiniti kompletan pregled i zbrinjavanje pacijenata. Zabilježena su i pogoršanja kroničnih bolesti migranata i izbjeglica, ali ona su zahtijevala tek prilagođavanje kronične terapije trenutnim potrebama pacijenta. Za vrijeme rada timova hitne službe Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije nije bio zabilježen niti jedan akutni koronarni incident. Tek mali dio pregledanih pacijenata zahtijevao je daljnju bolničku obradu. Organizacija od strane Ministarstva zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane te ostalih službi bila je iznadprosječna te zahvaljujemo svima na izvrsnoj suradnji i pomoći u pružanju hitne medicinske skrbi.

Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije, Karlovac (Katja Kudrna Prašek, dr.med., Nina Lovrić Dilberović, dr.med., Perica Vucelić, VMS, Mario Vrabac, dr.med.)